|
 Prženi krumpiri i riblji štapići, hamburgeri, hrenovke u pecivu, pizze i sendviči, te redom svi slatkiši, među najomiljenijim su dječjim jelima. Štoviše, mnoga su djeca vrtićke i školske dobi pravi mali fast-food fanovi koji iz dana u dan jedu nezdravu,
previše masnu, previše kaloričnu, preslanu i previše slatku hranu. Nažalost, nezdrava prehrana može imati katastrofalne posljedice za njihov psiho-fizički rast i razvoj te općenito zdravlje. Bez sumnje, nezdrava hrana jedan je od glavnih krivaca za višak kilograma i debljinu, odnosno pretilnost, te anemiju i karijes, ali primjerice i povišeni krvni pritisak i kolesterol u dječjoj dobi. K tome, djeca koja jedu nezdravo i neredovito podložnija su različitim bolestima, češće imaju poteškoće u učenju, te imaju veće šanse da postanu hiperaktivna.
No, unatoč spoznajama o štetnim posljedicama nezdrave hrane, roditelji imaju velikih poteškoća u formiranju navika zdrave prehrane svojih mališana. Zbog hrane se između roditelja i djece gotovo svakodnevno vode pravi mali ratovi. Djeca naprosto obožavaju procesuiranu hranu i slatkiše, pa se već i pri pogledu na tanjur zdrave juhe ili variva mršte, čvrsto zatvaraju usta i rone potoke suza.
K tome, kiosci s fast-food hranom su na svakom koraku, a police trgovina prepune su nezdravih proizvoda koji su nažalost našli svoje mjesto i na jelovnicima gotovo svih vrtića i škola.
No, svemu, pa tako i nezdravoj prehrani ipak ima lijeka. Uz uvažavanje činjenice da djeca jedu drugačije od odraslih i samo malo više roditeljskog truda, svako dijete polako ali sigurno može prihvatiti i zavoljeti zdravu hranu. Dakle, uvažite li korisne savjete, te ako k tome još i potražite pomoć u vrtiću i školi, vaš mališan i sam može postati gorljivi pobornik zdrave prehrane.
Na sreću, odnedavno se o zdravoj dječjoj prehrani naveliko govori i u našoj zemlji. Primjerice, od ove školske godine u Zagrebu se počeo provoditi projekt zdrave prehrane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te Zavoda za javno zdravstvo. U skladu s njihovim preporukama, s jelovnika zagrebačkih vrtića i osnovnih škola izbačene su nezdrave procesuirane namirnice primjerice kobasice, hrenovke, paštete i gazirani napitci, a uvedeno je sezonsko voće i povrće, integralne žitarice, mahunarke, mliječni proizvodi, variva, juhe, lagano meso, riba, niskokalorični 'domaći' voćni kolači, hladno prešana ulja, jabučni ocat, te primjerice negazirana mineralna voda i svježi voćni sokovi.
Hvale vrijedan je i projekt pod nazivom Školsko mlijeko Varaždinske županije u kojoj su se u vrtiće i osnovne škole počeli uvoditi prvi automati sa zdravim mlijekom proizvedenim na obližnjim seoskim domaćinstvima. Stoga, ako vaše dijete ne polazi vrtić ili školu koja je obuhvaćena spomenutim projektima, udružite se s ostalim roditeljima te na roditeljskim sastancima i roditeljskim vijećima zatražite da se i na jelovnicima vaših mališanima čim prije nađu zdrava hrana i napitci.
Djeca jedu drugačije!
Ni kada je riječ o hrani djeca nisu odrasli u malom. Između ostalog, njihov metabolizam funkcionira drugačije pa i ona jedu drugačije od odraslih. Stoga, umjesto tri obilnija obroka dnevno, djetetu servirajte pet manjih, laganih i što raznovrsnijih obroka, temeljenih na integralnim žitaricama i proizvodima od žitarica, voću i povrću, mlijeku i mliječnim proizvodima, ribi i krtom mesu, te kvalitetnim biljnim uljima, kako bi čitav dan imalo dovoljno energije za svoje brojne psiho-fizičke aktivnosti.
Djeca imaju i drugačiju, izraženiju potrebu za tekućinom, pa djetetu osigurajte dnevno dovoljno zdravih napitaka, prvenstveno negazirane mineralne vode, te biljnih i voćnih čajeva i prirodnih nezašećerenih voćnih sokova.
Kako za razliku od odraslih, kod djece sistem koji regulira osjećaj gladi savršeno funkcionira, uvijek vjerujte svojem mališanu kad kaže da je sito, te nikad ne inzistirajte na tome da svoj tanjur pod svaku cijenu isprazni do kraja. Naime, prisiljavanje bi u konačnici kod djeteta moglo rezultirati i vrlo ozbiljnijim fiziološkim i psihičkim poremećajima.
Osim toga, djeca drugačije doživljavaju okuse, te prirodno najviše vole slatko, a najmanje kiselo i gorko. Dječju potrebu za slatkim prvenstveno utažite svježim sezonskim i sušenim voćem, voćnim salatama, prirodnim voćnim namazima, te jednostavnim kolačima spremljenim od kvalitetnih sastojaka.
Kada je riječ o voću, pripazite da umjesto kiselijih sorti, djetetu najprije ponudite slađe voće, primjerice banane, kako se ne bi dogodilo da ono zbog kiselkaste jabuke počinje odbijati ostalo voće. Jednako tako zdravu zelenu salatu koja mnoga djeca ne vole samo zbog octa, radije začinite manje kiselim sokom od limuna ili dressingom od jogurta s nekoliko kapi limuna. Zbog toga što djeca prirodno ne vole ni gorko, primjerice gorkastu karfiolu zamijenite slatkastim vrstama, mrkvom i graškom te je tek kasnije uvedite u prehranu kako dijete ne bi apriori zamrzilo i ostalo povrće.
Neka vas ne obeshrabri ni činjenica da djeca općenito više vole voće nego povrće. Da bi vaše dijete dnevno pojelo dovoljno različitog povrća poslužite se lukavstvom te primjerice u umak od mesa za špagete dodajte naribanu mrkvu, a u pire krumpir kuhani celer ili peršin.
Nadalje, djeca po svojoj prirodi vole birati između različitih mogućnosti, pa su takva i glede hrane. Iskoristite i to, te da bi dijete naviknuli na zdravu prehranu, lukavo mu ponudite na izbor dvije podjednako zdrave namirnice ili jela. Primjerice, neka ono samo odluči hoće li za doručak jesti zobene pahuljice ili mueslije, odnosno hoće li za ručak biti riža ili tjestenina. K tome, pri uvođenju nekog novog, zdravog jela budite strpljivi, jer da bi dijete prihvatilo novi okus, hranu mora probati najmanje desetak puta.
Djeca oponašaju odrasle!
Djeca u životu mnogo toga nauče oponašanjem. Najomiljeniji modeli djeci, posebno onoj manjoj, su naravno njihovi roditelji. Primjerice, ako mama ne jede voće jer deblja, a tata smatra da povrće nije za ljude, nego za zečeve, dijete će prekrižiti i jedno i drugo. Stoga želite li da vaše dijete jede zdravo, navike zdrave prehrane bez pogovora morate usvojiti i sami.
K tome, sklonost oponašanju možete iskoristiti i prilikom uvođenja nekog novog zdravog jela koje dijete apriori odbija. Umjesto da ga prisiljavate da ga pojede, malom 'štrajkašu' ne posvećujte preveliku pažnju, te mu svaki put mirno i bez ljutnje pripremite nešto drugo. Budite li strpljivi, sasvim sigurno će se vremenom i kod njega razviti interes za jelo koje ostali već dulje jedu.
Nadalje, što je posebno važno u razvojnoj dobi, da hrana za dijete što dulje ostane samo sredstvo za zadovoljavanje osjećaja gladi, pred djecom izbjegavajte sami sebe tješiti ili usrećivati hranom, te jednako tako hranu i posebno slatkiše nipošto nemojte koristiti za nagrađivanje ili kažnjavanje djeteta.
Djeca vole zajedništvo!
Djeca vole zajedništvo, te vrlo često nemaju volje za jelom samo zato jer im za stolom roditelji ne posvećuju dovoljno pažnje ili su nažalost prisiljena da jedu sama. Nastojite stoga što češće jesti zajedno sa djetetom, te neka se barem jednom dnevno cijela obitelj okupi oko stola kako bi obrok postao i socijalni doživljaj.
Za lijepo postavljenim stolom, koncentrirano uživajte u jelu i razgovoru o proteklom danu. Jedite i družite se u opuštenoj atmosferi, bez upaljenog televizora ili novina, bez razgovora o problemima, povišenih tonova ili, još gore, svađe. U slučaju da dijete ranije završi s jelom ili iz ovog ili onog razloga više ne želi jesti, neka ne napušta stol, nego neka ostane sjediti i sudjelovati u razgovoru do završetka zajedničkog blagovanja.
Uz zajedništvo djeca vole i rituale, pa primjerice ako zajedno s vama sudjeluju u tjednoj kupovini na tržnici ili su zadužena za slaganje tanjura i ukrašavanje stola za zajednički nedjeljni ručak, hrana koju 'ne vole' ili 'mrze' sasvim sigurno će postati prošlost.
Djeca obožavaju pomagati u kuhinji!
Djeca, posebno ona manja najviše od svega vole mami i tati pomagati u kuhinji. Pretvorite li stoga kuhinji u omiljeno mjesto za druženje i uživanje u zajedničkom pripremanju zdrave hrane u mnogočemu ste profitirali.
U procesu pripremanja i kuhanja mnogo je zanimljivih i za djecu neobično primamljivih aktivnosti koje uspješno mogu odraditi i njihove ručice. Uz veliki užitak i pod budnim okom roditelja, djeca mogu, primjerice, dodavati pribor i posuđe, mjeriti, vagati, cijediti i prati namirnice, slagati ih u posude za kuhanje, a potom kušati je li hrana dovoljno začinjena ili kuhana.
Iako će, posebno ako se radi o djetetu od dvije do tri godine koje također može pomagati u kuhinji, spremanje obroka s mališanom biti kompliciranije i dugotrajnije, prednosti su velike. Između ostalog, dijete će biti vrlo ponosno na svoj doprinos, te će s velikim užitkom pojesti obrok u čijoj je pripremi sudjelovalo, čak i ako se radi o jelu koje inače nije željelo ni probati.
Djeca ne vole zabrane!
Za djecu je zabranjeno voće još slađe nego za odrasle. Uslijed apsolutnih zabrana, nezdrava hrana za njih će postati još zanimljivija i primamljivija. Naravno, ni dociranja, ni razgovori, ni uvjeravanja neće kod djece potaknuti apetit za zdravim namirnicama.
Stoga nipošto nemojte zauvijek prekrižiti obožavanu pizzu i hamburger. Radije se poslužite lukavstvom, zadržite njihovu izvornu formu, ali ih pripremite od zdravih i jednako tako ukusnih sastojaka i na zdrav način.
Primjerice, pizzu ispecite od integralnog brašna i nadjenite je povrćem, sirom i zdravim organskim kečapom, a za hamburger koristite integralno pecivo i popečke od soje, žitarica ili povrća, odnosno od mesa iz kontroliranog uzgoja.
Hamburgeru dodajte što više listova zelene salate, a umjesto majonezom začinite ga umakom od tofua ili jogurta sa svježim začinskim biljem, koji primjerice možete poslužiti i uz domaće, u integralnom brašnu panirane riblje štapiće spremljene od fileta svježe ribe iz ribarnice.
Djeca vole jesti ručicama!
Djeca prirodno spoznaju svijet i svojim ručicama pa tako njima neobično vole i jesti. U želji da utaže svoju prirodnu potrebu, s veseljem će posegnuti i za hranom koju inače zaobilaze u širokom luku.
Stoga su, bez sumnje finger-food zalogaji, zalogaji koji se jedu rukom, kao stvoreni za djecu. Primjerice, povrće, mrkva, paprika ili korabica, narezano na štapiće koje se k tome još treba umakati u zdjelicu sa namazom od sira, za djecu će se iz neželjenog obroka pretvoriti u pravu poslasticu.
Nadalje, različitom voću, kao i ne tako omiljenom, sirovom ili kuhanom povrću, serviranom na neuobičajen način, narezanom na kockice, te k tome još i nanizanom na drvene štapiće ili primjerice zamotanom u palačinku neće odoljeti ni najveći mali protivnik zdrave hrane.
Izvrsno će proći i slatki ili slani muffins-i punjeni sirom, čokoladom ili voćem u šarenim papirnatim košaricama, te primjerice krumpiri spremljeni u aluminijskoj foliji koju prije jela treba još i odmotati ručicama.
Djeca jedu očima!
Bez sumnje djeca jedu očima, što znači da će bez razmišljanja posegnuti za onim jelima koja ih privuku svojim oblicima i bojama.
Primjerice, ona naprosto obožavaju crvene i žute namirnice, pa ih stoga obilato kombinirajte s onima u drugim bojama.
No, kako se osim na boje, lijepe i na vesele oblike, u serviranju jela dajte mašti na volju. Primjerice djeca će špagete s umakom od mesa posložene tako da na tanjuru umak postane lice klauna, špageti kosa, polovice mini rajčica oči, ploška mozzarelle nasmijana usta, pojesti radije nego ako ih servirate na uobičajeni način.
Iako su bake nekad govorile da hrana nije za igranje, 'brodiće' od polovica paprike ili izdubljenih malih krastavaca punjene namazima od sira ili povrća, te slične jestive kreacije maštovitih i spretnih roditelja djeca će pojesti s posebnim uživanjem.
Istu, sretnu sudbinu će primjerice imati i najobičniji, zdravi kolači pečeni u kalupu u obliku omiljene životinje ili igračke, te općenito hrana servirana na tanjurima i podlošcima oslikanima s likovima iz bajki i crtića.
 |
